Manja slova Veća slova RSS

>

Predstavljene izmjene obrazovnih zakona: besplatne studije, osnivanje Fonda za kvalitet, ograničenje broja mandata direktorima škola, podsticaji poslodavcima za uključivanje u stručno obrazovanje

Predstavljene izmjene obrazovnih zakona: besplatne studije, osnivanje Fonda za kvalitet, ograničenje broja mandata direktorima škola, podsticaji poslodavcima za uključivanje u stručno obrazovanje
Datum objave: 19.04.2017 13:55 | Autor: PR služba Ministarstva prosvjete

Ispis Štampaj stranicu


Besplatne osnovne i master studije, osnivanje Fonda za kvalitet kojim će se podsticati najbolji u obrazovanju, osnivanje Agencije za kvalitet visokog obrazovanja, obavezna praksa na fakultetima, podsticaji poslodavcima za uključivanje u stručno obrazovanje, nastava na engleskom jeziku u pet osnovnih škola, samo su neke od predloženih izmjena zakona iz oblasti obrazovanja, koje su danas predstavljene javnosti. Na dešavanju je govorio ministar prosvjete dr Damir Šehović sa saradnicima.

Reformom je obuhvaćeno osam zakona i to: opšti zakon o vaspitanju i obrazovanju, zakoni o predškolskom, osnovnom, gimnazijskom, stručnom, visokom i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, te obrazovanju odraslih. Kao osnovni ciljevi istaknuti su: poboljšanje kvaliteta obrazovanja i njegovo usklađivanje sa potrebama tržišta rada, produkovanje konkurentnog kadra i kreiranje modela za nagrađivanje najboljih.

Kada je riječ o Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju, Ministar je istakao da je po prvi put u Crnoj Gori predloženo formiranje Fonda za kvalitet i talente. Sredstva Fonda će se koristiti za nagrađivanje najboljih učenika i profesora, te unapređenje nastave i uslova u školama, i to na prvom mjestu onim ustanovama kojima je to i najpotrebnije- seoskim školama. Takođe, u pet škola u Crnoj Gori (Podgorica, NIkšić, Berane i Petrovac) biće pokrenut pilot projekat kojim će prvaci dobiti mogućnost da dio nastave slušaju na engleskom jeziku.

Predloženim izmjenama broj mandata direktora škola ograničen je na dva, a tekući se računa kao prvi. Cilj je, kako je istakao ministar, kadrovska fluktuacija na čelnim mjestima u obrazovnim ustanovama. Osim toga, direktor škole koji, kroz eksternu evaluaciju, dobije ocjenu „ne zadovoljava“ ili dostavi netačne podatke o zaposlenima, sada stiče uslov za razrješenje. Namjera je bila usmjerenje rukovodstva škola ne samo u pravcu infrastrukturnog opremanja, već jačanja kvaliteta nastave.

U dijelu predškolskog obrazovanja, najznačajnije izmjene, kako je navedeno, odnose se na uvođenje engleskog jezika u predškolske ustanove, kao i otvaranje mogućnosti da predškolske ustanove organizuju druge programe poput rođendana, radionica, čuvanja djece i sl. Time bi se efikasnije stavili u funkciju postojeći kapaciteti, a dobijena sredstva iskoristila za unapređenje rada vrtića.

Osnovno obrazovanje bilo je predmet posebne pažnje, pa je tako predloženo smanjenje broja učenika u odjeljenjima sa 30 na 28, kako bi se poboljšao kvalitet nastave. Takođe, kako će osnovci od septembra raditi po novom planu i programu koji podrazumijeva smanjenje obima gradiva za 10 posto, to je izmjenama zakona predviđeno i smanjenje norme nastavnika, kako pomenuto rasterećenje osnovaca ne bi negativno uticalo na status nastavnog kadra.

Kada je riječ o Zakonu o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, najznačajnija novina jeste da će Asistenti u nastavi imati značajno unaprijeđen položaj. Preciznije, oni će biti angažovani od strane škole, na osnovu ugovora na određeno vrijeme, i uz sva prava koja to podrazumijeva, uključujući znatno veća primanja od dosadašnjih.

Kroz Zakon o gimnaziji se, kao i u osnovnim školama, smanjuje broj učenika u odjeljenjima na 28 sa ciljem jačanja kvaliteta nastave, dok se gimnazije sada osnivaju kao opšte i specijalističke (matematičke, filološke, sportske i dr.). Utvrđuje se bodovni limit za upis u gimnaziju, što zapravo znači da je potrebno da učenik ostvari minimalan broj bodova tokom eksterne provjere znanja nakon osnovne škole i u dva predmeta od značaja. Reorganizuje se polaganje maturskog ispita.

Zakonom o stručnom obrazovanju takođe se smanjuje broj učenika u odjeljenjima stručnih škola na 28, i uvodi bodovni limit za upis, kao i u gimnazijama. Ono što je posebno naglašeno jesu podsticaji koji će biti dati poslodavcima za aktivno uključivanje u stručno obrazovanje, i to na način da se budžetom Ministarstva obezbjeđuju sredstva za naknade učenicima prvog i drugog razreda, a naknade u trećem razredu su obaveza poslodavca.

Izmjenama zakona o visokom obrazovanju, koji je bio predmet velikog interesovanja i u periodu rada na reformi, još jednom je najavljen ugovorni model finansiranja Univerziteta, te besplatne osnovne i master studije za studente Univerziteta Crne Gore po reformisanom modelu studija. Osnovne studije po reformisanom modelu studija 3+2+3 će se realizovati od studijske 2017/2018., i to kao besplatne za studente koji upišu prvu godinu. Master studije po reformisanom modelu studija od 2020/2021, od kada će takođe biti besplatne. Istovremeno, naglašeno je da student koji ne ostvari 45 ECTS kredita gubi status budžetski finansiranog studenta.

Kako bi se obezbijedila nezavisnost i transparentnost u radu Savjeta za visoko obrazovanje, predloženo je da savjet bira Skupština na predlog Vlade. Takođe, osniva se Agencija za obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja po uzoru na evropske zemlje, sa ciljem kontrole kvaliteta ovog obrazovnog nivoa. Njena uloga će biti ocjenjivanje kvaliteta programa ustanove prilikom osnivanja (akreditacija), kao i ocjena rada ustanove svakih pet godina (reakreditacija), imenujući komisije koje uključuju inostrane eksperte.

Biće obavezna i praktična nastava na ustanovama visokog obrazovanja, pa je utvrđena procentualna zastupljenost praktične nastave po predmetu, odnosno godini, od najmanje 25%. Prvi put će se, u postupku akreditacije tj. ocjene kvaliteta studijskog programa, cijeniti i postojanje kreditnog vrednovanja prakse..

Javna rasprava u vezi sa izmjenama pomenutih zakona počeće sjutra i trajaće do 10. maja.