Manja slova Veća slova RSS

>

Trasiran dalji put Bolonjske deklaracije, primjena u Crnoj Gori ocijenjena dobrom

Trasiran dalji put Bolonjske deklaracije, primjena u Crnoj Gori ocijenjena dobrom
Datum objave: 25.05.2018 14:00 | Autor: PR služba

Ispis Štampaj stranicu


Danas su na Ministarskoj konferenciji o visokom obrazovanju u Parizu, ministri zemalja Evropskog prostora visokog obrazovanja usvojili Komunike, dokument koji daje smjernice za dalju primjenu Bolonjske deklaracije. Jedna od osnovnih poruka Komunikea je da će se raditi na automatskom priznavanju uporedivih kvalifikacija visokog obrazovanja u svim zemljama koje su potpisnice Deklaracije. Na Konferenciji je prezentovan Bolonja implementacioni izvještaj 2018, koji daje komparativni pregled primjene Bolonjske deklaracije u svih 48 zemalja. Crna Gora je na osnovu Izvještaja uspješna u implementaciji principa Deklaracije i u tom smislu ocijenjena je visokom ocjenom.

Konferencija se održava u Francuskoj, Pariz, 24. i 25. maja, a učešće su uzeli i francuski premijer Eduard Filip, generalna direktorica UNESCO-a Odri Azole, te evropski komesar Tibor Navračić. Crnogorsku delegaciju predvodi Mubera Kurpejović, direktor Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, a prisustvuje i rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Danilo Nikolić.

Gospođa Kurpejović je tokom učešća govorila o crnogorskom Zakonu o akademskom integritetu koji se trenutno nalazi na javnoj raspravi, a za koga se očekuje da bude dodatni garant zaštite akademskih vrijednosti i poštovanja etičkog kodeksa. „Obrazovni sistem je mjesto na kome se moraju promovisati demokratske vrijednosti i etička načela i to smo prepoznali kao jedan od prioriteta svog djelovanja“, zaključila je Kurpejović.

Na Konferenciji je konstatovano da postoje varijacije u primjeni principa Bolonjske deklaracije, te da treba raditi na daljoj harmonizaciji unutar Evropskog prostora visokog obrazovanja. U tom kontekstu, istaknuto je da je potrebno uložiti napore sa ciljem ciljem dosljedne primjene trocikličnog sistema studija (osnovne, master i doktorske studije) i primjene Lisabonske konvencije o priznavanju kvalifikacija stečenih u inostranstvu. Crna Gora je već, slijedeći većinu zemalja Evropskog prostora visokog obrazovanja, zakonom propisala novi trociklični model studija, koji uključuje osnovne studije obima 180 kredita, master studije obima 120 kredita i doktorske studije obima 180 kredita (3+2+3).

Na konferenciji je odobren i inovirani Dodatak diplomi, dokument koji zemlje izdaju uz diplomu, a koji sadrzi detaljne informacije poput onih o ocjenama, broju stečenih ECTS kredita i sl. i time omogućava detaljno i uporedivo prepoznavanje kvalifikacija. Osim toga, podrzana je digitalizacija Dodatka diplomi.

Tokom rada bilo je dakle riječi o digitalizaciji, ali socijalnoj dimenziji i potrebi da sve zemlje dodatno podstiču učešće ranjivih grupa u visokom obrazovanju. Inkluzija se takođe postavila kao važno pitanje, uz poruku da inkluzivno obrazovanje ne usporava progres već podstiče inovacije.

Konstatovano je da je većina studenata Evropskog prostora visokog obrazovanja, tačnije njih 58,8%, u programima za sticanje bachelor diplome; njih 21,7% u programima za sticanje master diplome; a 3% za sticanje doktorskog zvanja. Osim toga, istraživanje je pokazalo da je većina studenata zadovoljna kvalitetom studijskih programa.

Bolonjsku deklaraciju potpisali su ministri obrazovanja 1999. godine iz 29 zemalja, a broj potpisnica se sada povećao na 48, sa Bjelorusijom koja je posljednja potpisala Deklaraciju 2015. godine. U Evropskom prostoru visokog obrazovanja danas ima 38 miliona studenata.